Povijest HMS-a

Prvi motocikli pojavili su se oko 1885. godine u Njemačkoj i Francuskoj, dok su se serijski počeli proizvoditi 1894. godine u Njemačkoj. Kao sport motociklizam se počeo razvijati početkom 20. stoljeća. Englezi su organizirali prva natjecanja motocikala koja su se zvala Tourist Trophy.

 

Svjetska motociklistička federacija (Federation Internationale de Motocyclisme – FIM) osnovana je 1904. godine u Parizu pod nazivom Federation Internationale  des Clubs Motocyclistes, a na osnivačkom sastanku sudjelovali su predstvanici Austrije, Danske, Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Savez je osnovan sa svrhom razvoja, nadgledanja i uvođenja motociklističkog sporta i touringa.

 

Pod nazivom Federation Internationale Motocycliste (FIM) djeluje od 1949. godine. Iste godine je i sjedište FIM-a preseljeno iz Engleske u Ženevu (Švicarska) gdje joj je i danas sjedište. FIM je od 1967. člancia General Association of International Sports Federation (GAISF). Tijekom Olimpijskih igara u Sydney-u u rujnu 2000. godine FIM-i je dodjeljen i službeni status priznate federacije od strane Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC).

 

Prvi klub na ovom području  koji se bavio motociklizmom  osnovan je još u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenica  1921. godine u Zagrebu pod imenom Prvi hrvatski motociklistički klub. Iste godine bila su održana i prva motociklistička natjecanja. Kasnije su osnovani klubovi u Ljubljani, Beogradu, Sarajevu, Mariboru i drugdje.

 

Godine 1924.(vjerojatno 8. rujna) osnovan je u Zagrebu i prvi Savez moto klubova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Prvi vozači koji su se bavili tim atraktivnim sportom bili su Antun Štrban, Antun Uroić, Ludvig Stanić, a nešto kasnije i Veljko Metz, Jerko Babič te mnogi drugi. Oni su postizivali dobre rezultate i u međunarodnoj konkurenciji.

 

Nakon 2. svjetskog rata, godine 1946. osnovan je Odbor za auto-moto športove pri Fiskulturnom savezu Jugoslavije. Te iste godine počelo je   poslijeratno prvenstvo Jugoslavije. Nakon toga motociklisti djeluju u Auto-moto savezu Jugosavije koji je djelovao i u okviru  Narodne tehnike. U Jugoslaviji su bile poznate cestovne brzinske utrke za Veliku nagradu Jadrana na stazi Preluk između Opatije i Rijeke, a održavale  su se  od 1946. do 1977. godine. Prva trka poslije drugog svjetskog rata je održana 1.9. 1946. godine. Trke su organizirali Gradski tjelesni (fiskultura) odbor Rijeke i Motoristička sekcija Rijeka na stazi dugoj 6 km. Trke su se bodovale za prvenstvo NR Hrvatske, a u svim kategorijama su pobjedili natjecatelji FD Mladosti i FD Metalca iz Zagreba.
Prve trke za prvenstvo Jugoslavije na stazi Preluka su održane 14.09 1947. godine, pred oko 30 tisuća gledalaca , a nastupilo je preko 80 vozača. U klasi 125 ccm na «Puchu» je pobjedio Danilo Širca, a u klasi 250 ccm Anton Jakšić, klasi 350 ccm Veljko Metz, a Ivan Vukelić je pobjedio u klasama. 500 ccm i 1000 ccm. Svjetsko prvenstvo na stazi Preluk održalo se prvi puta 14. rujna 1968. godine i tako godinama sve do 1977. kada je stigla već neko vrijeme najavljivana, a tada i potvrđena zabrana održavanja cestovnih Grand Prix utrka.

Zbog sve većih brzina i u cilju sigurnosti vozača i publike, natjecanja su se morala ubuduće održavati na motodromima. Uskoro je Grobničko polje postalo veliko gradilište i u samo nekoliko mjeseci godine 1978. na njemu je izrasla staza – zvana Grobnička ljepotica.

Po kalendaru FIM, Grand Prix utrka Svjetskog prvenstva održala se već u rujnu 1978. godine na Grobniku. Prvi apsolutni rekord staze bio je 153,110 km/h. Zadnji put se GP vozila na Grobniku 17. lipnja 1990. godine. Staza je i danas u punoj funkciji te se na njoj održavaju svakodnevo treninzi te međunarodna i domaća natjecanja.

 

Osim brzinskih cestovnih natjecanja od početka motociklizma, održavale su se i bile međunarodno poznate brdska utrka na Ljubelj u Sloveniji, najpoznatiji speedway stadioni bili su u Zagrebu, Crikvenici, Osijeku, Krškom, a danas djeluje novosagrađeni stadion Milenium namjenjen isključivo disciplini speedway u Donjem Kraljevcu.

Od početka 1961. godne uspješno se razvija i disciplina motocross.

 

Od trenutka donošenja povijesne odluke hrvatskog naroda da Hrvatska nastavi kao samostalna Država, početkom devedesetih prestao je s radom Auto-moto savez Hrvatske koji je djelovao pod Auto-moto savezom Jugoslavije, te kao pravni sljednik započeo radom Hrvatski auto klub (HAK). U dogovoru s čelnicima HAK-a, u okviru kojeg su sportaši do tada djelovali, tijekom jedne od mnogih uzbuna, na samom početku domovinskog rata u listopadu 1991. godine 16 predstavnika hrvatskih klubova donjelo je odluku od osnivanju Hrvatskog auto i moto športskog saveza kao samostalnog športskog saveza, izdvojenog  izvan HAK-a, a HAMŠS je bio ubrzo priznat i primljen u svjetsku moto (FIM) i auto (FIA) federaciju. Prvi predsjednik HAMŠS-a bio je gosp. Vilko Sever.

 

Međutim, tijekom devedesetih godina  godine broj vozača,  klubova i natjecanja unutar auto, moto i karting natjecanja je narastao te je na Skupštini HAMŠS-a  održanoj 1997. godine donjeta odluka o razdvajanju motociklističkog i auto – karting športa. Od tada djeluje samostalno Hrvatski motociklistički savez (HMS) i član je Svjetske moto federacije (FIM), Europske motociklističke federacije FIM Europe i Alpe Adria motociklističke unije (AAMU).

 

Hrvatski motociklistički savez (HMS) član je Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO).

FIM je član Međunrodnog olimpijskog odbora (IOC) kao i Sport Accorda globalne asocijacije međunarodnih sportskih federacija.

Danas se unutar HMS-a održavaju natjecanja u slijedećim disciplinama:

  • cestovne moto utrke,
  • motocross i supercross,
  • enduro,
  • extreme enduro,
  • super enduro,
  • cross country,
  • speedway,
  • moto slalom,
  • moto rally,
  • oldtimer moto utrke,
  • skuteri,
  • minimoto,
  • supermoto,
  • quadcross,
  • moto ubrzanje,
  • trial  i
  • najmlađa disciplina rally raid